Preseljenje Ustavnog suda Srbije u Sremske Karlovce nije decentralizacija
Bivši Predsednik Ustavnog Suda Vojvodine Todor Gajinov Ukazuje:
Preseljenje Ustavnog suda Srbije u Sremske Karlovce nije decentralizacija

NOVI SAD – Ideja o preseljenju Ustavnog Suda Srbije (USS) iz Beograda u Sremske Karlovce je simpatična, nije ni nepoznata u evropskoj praksi, ali taj čin, ipak, ni u kom slučaju ne može i ne treba da se povezuje sa decentralizacijom zemlje, ocenio je bivši predsednik Ustavnog suda Vojvodine Todor Gajinov.
On je za „Slobodnu Vojvodinu“ pojasnio da decentralizacija označava snižavanje nivoa vlasti sa viših na niže organe, što ovde nije slučaj.
Beograd počeo sam sebe da guši
- Ovo može da znači početak jednog procesa demetropolizacije Beograda koji je počeo sam sebe da guši. Može se čak tumačiti i kao neki simbolični podsticaj decentralizaciji i prenošenju funkcija državne vlasti na niže organe, iako samo preseljenje Ustavnog suda nije decentralizacija – navodi Gajinov.
On dodaje da Ustavni sud zaseda i odluke donosi na sednicama, te da s te tačke gledišta i nema smetnje da se to obavlja van Beograda.
- Preseljenje ima i simboličkog značaja, jer USS može lakše da ostavaruje svoju nezavisnost pošto nije „na dohvat ruke“ ostalih državnih organa koji bi mogli da posredno ili neposredno utiču na njegov rad -
naveo je Gajinov dodajući da će se USS i dalje finansirati iz republičkog budžeta, te da će se sudije i dalje birati na način na koji je to propisano Ustavom.
Laka dislokacija
Inače, Ustavni sud po svojoj nadležnosti i metodu rada nije operativno svakodnevno vezan za državne organe i to je organ koji je najlakše dislocirati, zato su to neke zemlje i uradile.
Tako je Nemačka sedište Ustavnog suda prebacila u Karlsrue, dok se sedište češkog ustavnog suda nalazi u Brnu -navodi Todor Gajinov.
On navodi i da Sremski Karlovci imaju i adekvatno prostorno rešenje, te da će na taj način Ustavni sud prvi put od svog osnivanja 1963. godine dobiti sopstvene prostorije.
- Ubeđen sam da se sudije USS neće seliti u Karlovce, ali to može da ima izvestan značaj za Karlovce kada je u pitanju zapošljavanje. Jer, pretpostavka je da će tehničke službe koje opslužuju rad Ustavnog suda, brinu o zgradi i tako dalje, biti popunjene ljudima koji su nastanjeni u Karlovcima -
ističe naš sagovornik.
Razmišljati i o preseljenju drugih državnih organa
Todor Gajinov, koji je i član Političkog saveta LSV dodaje da bi se trebalo razmišljati i o preseljenju nekih drugih državnih organa. On je podsetio da je Vojvodina proteklih decenija imala sudsku autonomiju.
- Postojanje Ustavnog suda Vojvodine nije nastalo nekim voluntarističkim postupkom, već je vezano obimom nadležnosti pokrajina
- ako imate zakonodavnu vlast, onda morate obezbediti i zaštitu zakonitosti i ustavnosti.
Kada je Vojvodina izgubila zakonodavnu delatnost, izgubila je i pravo na Ustavni sud i on je ukinut Ustavom Republike Srbije iz 1990. godine, a prestao je sa radom 1991. godine – objašnjava Gajinov.
Danas, Pokrajina ima samo jednu ingerenciju vezanu za sudstvo – predlaže mrežu sudova na svojoj teritoriji.
Gajinov smatra da je to umesno pošto je Vojvodina specifčno pravno područje, a ta specifčnost doseže još iz vremena Kraljevine Jugoslavije, kada je na teritoriji pokrajine važilo austrougarsko, odnosno ugarsko običajno pravo.
On je dodao da je Vojvodina gubitkom zakonodavne i sudske vlasti izgubila i mogućnost uticaja na sopstveni razvoj.
Ostalo u Vojvodina
Komentari
Izrazite svoje misljenje...
Morate biti ulogovani za komenarisanje.

